Search
Close this search box.

Postpraznična sezona nostalgije i bindža – mini-serije kojima ćemo se vratiti ovog januara

Prvi mesec svake kalendarske godine asocira nas na prazno platno prepuno novih mogućnosti i potencijala za ostvarenje ciljeva i želja. Naizgled beskonačan, januar nam pruža mogućnost svojevrsnog detoksa od praznične euforije, ali i od rekapitulacije dana koje smo upravo ostavili za sobom i planiranja onih koji nam predstoje.

Pomenuti detoks od praznične sezone svodi se, pre svega, na detoks od hrane i od vorteksa nostalgije koji predstavlja decembarski filmski maraton. Za sve introverte, ovakav vid relaksacije je naročito neodoljiv jer pruža i neophodan predah od društvenih interakcija, te mogućnost obnavljanja tzv. socijalne baterije.

Maltene refleksno, kada nam je neophodan predah, svoju pažnju najčešće posvetimo šarolikoj ponudi brojnih streaming platformi. Imajući u vidu činjenicu da naš izbor zavisi, prevashodno, od trenutnog raspoloženja, ova lista limitiranih i mini-serija bavi se kako lakšim tako i težim temama, novog i starog produkcijskog datuma.

1. Mrs Wilson (2018)

Krenimo prvo od istinitih događaja. U svega tri epizode, BBC će nam dokazati da život zaista piše romane. Praćena objektivom kamere, glumica Rut Vilson će nam predočiti priču o misterijama svog porodičnog stabla koje su za njenu baku Alison bile nepoznanica dugi niz godina. Da, dobro ste pročitali – Rut u ovoj seriji igra svoju rođenu baku. 

Susret i potonji brak Aleksandra, bivšeg MI6 obaveštajca, i Alison Vilson oličenje je tipičnog života u britanskom predgrađu sredinom prošlog veka. Nakon Alekove iznenadne smrti, 22 godine bračne idile za Alison će se pretvoriti u naizgled nepregledan niz pitanja sa, najblaže rečeno, šokantnim odgovorima. Nepobitne činjenice i neočekivani niz ljudi će joj, u tren oka, suprugov dobro znan lik pretvoriti u lik stranca kada sazna da nije bila jedina gospođa Vilson. Skrivajući istinu od svojih sinova, Alison će započeti potragu za istinom koja će je odvesti do Alekovih poslodavaca, ali i do njegovih drugih porodica. Svaka od njih poznavala je drugačijeg Aleksandra Vilsona.

2. North & South (2004)

Adaptacije romana – niko im ne pristupa sa toliko pažnje i evidentne ljubavi kako to čine Britanci. Uz očekivani filmski format, veći broj svojih najpoznatijih književnih dela publici su prikazali i u vidu mini-serija koje su im omogućile da svaku priču predstave bez veće revizije izvornog materijala. Od sedamdesetih godina 20. veka do danas, BBC je zasluženo postao sinonim za kostimirane drame zasnovane na romanima Čarlsa Dikensa, Džejn Ostin, Džordž Eliot, Tomasa Hardija, Elizabet Gaskel i mnogih drugih autora.

Roman ”Sever i jug”, autorke Elizabet Gaskel, priča je o suprotnostima čije će nam odlike biti predstavljene kroz dva glavna junaka, Margaret Hejl i Džona Torntona. Nakon što pejzaž živopisne i mirne prirode parohijskog sela Halston zameni za industrijski grad Milton, Margaret će se, po prvi put, suočiti sa uslovima života u kojima se nalazi radnička klasa. Njeno poznanstvo sa očevim prijateljem Džonom Torntonom, proizvođačem pamuka, postaće odraz sukoba dva društveno suprotna sveta. Neminovno, autorka nam vešto predočava i sukob polova koji su, svako na svoj način, podvrgnuti strogim pravilima i očekivanjima društva. Poput mnogih drugih autora čija dela čitamo i danas, Gaskelova se kroz prizmu jedne ljubavne priče bavi hronikom svog doba, korenitim promenama kojima je svedočila, ali i onima kojima se nada i smatra ih neophodnima. Adaptacija nas, po uzoru na roman, podseća na društvene promene koje su posledica industrijske revolucije. Takođe, ona uspešno prenosi ton i atmosferu priče koja postepeno kroz svoje protagoniste stvara harmoniju između dve geografske suprotnosti Engleske.

3. Sharp Objects (2018)

Ova mini-serija, zasnovana na istoimenom romanu Džilijen Flin, donosi nam sedmočasovnu psihološku dramu u čijem centru je ugledna porodica iz malog grada na jugu SAD-a. Režija je poverena kanadskom reditelju Žan-Marku Valeu, koji je TV publiku opčinio godinu dana ranije kinematografski raskošnom ekranizacijom romana Lijen Morijarti ”Big Little Lies”.

Reditelj i vešti glumački ansambl će, kroz šest epizoda, na maestralan način kod publike pobuditi niz jakih emocija, od averzije prema likovima do šoka i neverice. Doduše, ništa manje i ne priliči dobrom trileru čija glavna odlika je savršena simbioza napetosti i atmosferičnosti.

Nakon što su dve devojke ubijene, Kamil Priker će biti primorana da se, u svojstvu novinara, vrati u svoj rodni grad koji je godinama izbegavala. Povratak će je suočiti sa porodičnim tragedijama iz prošlosti, ali i majkom Adorom Krelin, od čije nametljivosti je, sa više ili manje uspeha, bežala od tinejdžerskih dana. Neposredna blizina majke kod Kamil će razbuditi niz potiskivanih trauma. Njihov neminovni sukob meštanima će ukazati na višedecenijski toksični trag koji svoje uporište ima u Adorinoj kući i vodi do potencijalnih kobnih posledica.

4. Jane Eyre (2006)

Najpoznatiji roman Šarlot Bronte jedna je od najdražih književnih priča čija popularnost ne jenjava od 19. veka do današnjih dana. Zato se i nalazi na listi najčešće adaptiranih priča, sa preko 20 filmskih i 15 televizijskih ekranizacija, od kojih je čak pet rađeno u produkciji BBC-a.

Ova mini-serija nalazi se među najpopularnijim ekranizacijama romana, uz koju se, kao najvernija izvornom štivu, navodi i adaptacija iz 1983. godine sa Zilom Klark i Timotijem Daltonom u glavnim ulogama. Obe su cenjene i kvalitetne, ali ja ovom prilikom ipak ističem noviju seriju zbog fenomenalne glume i hemije Rut Vilson i Tobija Stivensa. Kao dodatni bonus, tu je i legendarna Džudi Denč.

Priča nam je svima dobro znana. Po završetku školovanja, mlada Džejn Ejr će sebi obezbediti posao guvernante devojčici Adel, štićenici Edvarda Ročestera, koji je vlasnik velelepnog zdanja Tornfild hol. Neočekivano, Ročester će se prema Džejn ophoditi kao prema svakoj drugoj osobi koja mu je društveno ravnopravna, dok će je njegovo domaćinstvo uvažavati i prihvatiti od samog dolaska na imanje. Ovakvi postupci stranih ljudi kod Džejn će u prvi mah izazvati sumnju jer su dijametralno suprotni od ponašanja njene porodice koja ju je od desete godine osudila na samotan život u zavodu Lovud, školi za napuštenu decu. Jak moralni kompas i čvrsta ubeđenja i principi gospođice Ejr postaće ujedno i njen kamen spoticanja i zvezda vodilja kada sazna tajne koje se godinama kriju pod krovom Tornfild hola.

5. Fleabag (2016-2019)

Da, znamo da ovo nije mini-serija. No, imajući u vidu da nećemo dobiti nastavak, za ovu adaptaciju istoimenog pozorišnog komada kreatorke Fibi Voler-Bridž možemo reći da je limitirana serija.

Dve sezone od po šest epizoda donose nam mali broj likova u jednoj disfunkcionalnoj porodici koju čine Flibeg i Kler, jedna autodestruktivna, druga samo naizgled uštogljena, njihov neimenovani metiljavi otac i takođe neimenovana kuma koja će sestrama nakon smrti majke postati maćeha. Da dinamika porodice sa svakim okupljanjem dobije jaču dozu, na jedvite jade suptilnog verbalnog sukoba postaraće se Klerin suprug, alkoholičar Martin.

Prva sezona serije publici je predstavljena u TV formatu tri godine nakon što je svoju pozorišnu premijeru imala na Edinburškom pozorišnom festivalu, na kom nije zabeležila naročit uspeh. Međutim, prelaskom na TV, publika je zavolela protagonistkinju Flibeg iz čije vizure je pratila razne haotične porodične momente. U startu uspešno rušeći famozni četvrti zid, Flibeg nam se obraća kako nizom facijalnih ekspresija tako i komentarom što nas dovodi u priliku da, krajnje pristrasno, postanemo integralni deo cele priče.

Autodestrukcija u njenom liku podstaknuta je događajem iz prošlosti koji nam je do poslednjih kadrova prve sezone simbolično predstavljen u svojevrsnoj maskoti priče, hrčku Hilari. Druga sezona je uspela nemoguće – kroz lik neimenovanog sveštenika i misteriozne lisice, nadogradila je već savršenu priču. Život protagonistkinje, ogrezao u autodestrukciji i humoru u neprimerenim prilikama, postaće kroz preostalih šest epizoda postepena uzlazna putanja samospoznaje. Sve do poslednje stanice zadržaćemo počasno mesto u prvom redu i posvedočiti njenom prihvatanju pogrdnog nadimka, ali i sopstvenih vrlina i mana. Posvetite pet sati seriji ”Fleabag”, jer svaka sekunda je nešto najbolje što ćete na malom ekranu ikada videti.

6. Under the Banner of Heaven (2022)

Imajući u vidu sve bogatiju ponudu limitiranih i mini-serija sa true crime odrednicom, smatrala sam da se jedan takav predlog mora naći na ovoj kratkoj listi TV preporuka. Zasnovana na stvarnom događaju opisanom u istoimenom romanu Džona Krakauera iz 2003. godine, ova mini-serija u sedam jednočasovnih epizoda pred publiku postavlja tok razrešenja dvostrukog ubistva koje je polovinom osamdesetih godina potreslo SAD i suočilo sušte suprotnosti – zakon društva i zakon religije.

U središtu zločina nalazi se ugledna mormonska dinastija Laferti, čiji članovi su i žrtve – Brenda i Erika Laferti. Detektiv kom je povereno razrešenje slučaja i sam je pobožni član mormonske verske zajednice. Neprekidan niz šokantnih otkrića vodiće detektiva Pajrija bliže istini o zločinu, ali i o samoj religiji, navodeći ga na neprestano preispitivanje svih njenih načela, u koja je od detinjstva čvrsto verovao. Do razrešenja zločina stići ćemo nešto sporijim tempom koji će nam omogućiti da pomno pratimo i uživamo u svakoj nijansi fantastičnog performansa Endrua Garfilda. Kao neočekivani bonus, u pozadini ćemo, pored glavne priče, pratiti i priču o nastanku same religije koja je i danas najzastupljenija upravo na području Jute.

7. Pretend it's a City (2021)

Deset godina nakon saradnje na dokumentarnom filmu “Public Speaking”, koji je bio svojevrsni filmski portret lika i dela ikone Njujorka, autorke i društvene kritičarke Fren Lebovic, istom merom legandarni reditelj Martin Skorseze ponovo je postavlja pred objektiv svoje kamere, podstičući diskusiju o raznim društvenim i životnim temama. Sedam epizoda ove limitirane serije pružaju nam uvid u jedinstvenu sliku Njujorka od sedamdesetih godina do današnjih dana.

Fren nam, samouvereno i bez ustručavanja, usmerava pogled na ekonomske i društvene promene koje su dovele do toga da se slika njoj voljenog grada neprestano transformiše u nešto strano i novo, često bez naročite logike i smisla. Od priče o snovima njujorških emigranata početkom prošlog veka do one o današnjoj omladini i njihovom pogledu na sugrađane; od rada sa Endijem Vorholom do prijateljstva sa Toni Morison; od diskusije o prevozu do one o sportu priče Fren Lebovic su vinjete ekscentričnog života koji je, zahvaljujući poznanstvima i prijateljstvima sa brojnim eklektičnim osobama iz društvenog i umetničkog sveta, odraz smene vremena i generacija koje, poput nje, samouvereno koračaju ulicama Njujorka.

BDW preporučuje

Da se lista limitiranih i mini-serija ne bi svela samo i isključivo na moje preporuke postarale su se članice i urednica BDW tima. Vi nam, naravno, na ovom bindž bonusu nećete zameriti, jer je svaka preporuka uvek dobrodošla, i što je bitnije – svaka pre ili kasnije nađe svoju publiku. Tu smo da vas podsetimo na nešto staro ili novo što niste stigli da odgledate ili ste prosto prevideli u šarolikoj TV ponudi.

Niz se sastoji iz sledećih ostvarenja: “Normal People”, “A Band of Brothers”, “A Very British Scandal”, “Scenes from a Marriage (TV Mini Series 2021)”, “American Crime Story: The People v. O.J. Simpson”. Nakon serije koja je otpočela antologijski serijal Rajana Marfija, kao poslednji predlog upisujemo “End of the F***ing World”, seriju koja se ne vodi kao limitirana, ali koja će se, nalik petom predlogu sa liste, zadržati na dve sjajne sezone koje su do sada prikazane.

Nadamo se da će Vam se neka ostvarenja sa naše TV liste dopasti u dovoljnoj meri da ih uvrstite na svoj plan i program za januarsku post-prazničnu bindž sezonu u kojoj pritajeni i ušuškani hvatamo zalet za sve što nas čeka u 2023. godini.

Facebook
Twitter
Pinterest
LinkedIn
Email

Pročitajte još

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *