Ove godine će se od 3. do 10. oktobra u Beogradu održati 57. Bitef, Međunarodni pozorišni festival, koji će u Srbiju dovesti najbolje predstave iz Evrope i regiona. Koselektorski tim, koji čine dramaturškinja Tijana Grumić, producentkinja Ksenija Đurović, producent i reditelj Nikita Milivojević, odabrao je devet pozorišnih predstava za glavni program Festivala, koje će se igrati na različitim scenama beogradskih pozorišta.
Na nedavno održanoj konferenciji za medije, objavljen je i sastav stručnog žirija koji će doneti odluke o nagradama. Predsednica žirija biće prof. dr Ana Vujanović (HZT, Univerzitet umetnosti u Berlinu; SNDO, Akademija za pozorište i ples, Univerzitet umetnosti u Amsterdamu), a žiri će činiti i Žoris Lakost, dramski pisac i pozorišni reditelj, umetnički direktor “Enciklopedije reči”, Nataša Barbara Gračner, glumica i profesorka glume na Akademiji za pozorište, radio, film i televiziju Univerziteta u Ljubljani, Siniša Ilić, likovni i umetnik performansa, scenograf i kustos i Iris Rafetzider, dramaturškinja festivala Viner Festvohen.
Na 57. Bitefu ćemo gledati sledeće predstave.
3.10. “Božanstvena komedija”, t. Dante Aligijeri, r. Franc Kastrof, Beogradsko dramsko pozorište, Beograd (igraće se na matičnoj sceni)
Najkraći sadržaj “Božanstvene komedije” je sledeći: na dan jubileja, dok papa Bonifacije svima pokazuje svoju moć i dok se hrišćani okupljaju oko njega, Dante luta po mračnoj šumi. Spasava ga Vergilije koji ga vodi da razgleda pakao i čistilište, a posle toga se sa Beatriče penje u raj i dopire do lica božjeg. Alegorijski, Dante je duša, Vergilije razum, Beatriče milost, ljubav. Cela “Božanstvena komedija” podeljena je u tri dela: “Pakao”, “Raj” i “Čistilište”, sa po trideset tri pesme, s tim što prvi deo, “Pakao”, ima i uvodnu pesmu, dakle trideset četiri pevanja. Sva tri dela, pisana u tercinama, u poslednjem stihu imaju reč “zvezda” da bi podsetili na jedini pravi cilj, na težnju ka svetu svetlosti. Danteova poetska duša pronašla je način da izrazi sva osećanja, sve prirodne pojave, sve žudnje duha. On je pesnik drame i lirskog načina kazivanja, pesnik komičnog iskaza i realizma, pesnik osećanja i neizrecivih pojmova. (…) U ovom delu pesnik silazi u tamu ljudskog greha i stiže do svetlosti i oslobođenja od njega, a na svome putu kroz tri zagrobna carstva on obuhvata nebo i zemlju, vreme i večnost, božansko i ljudsko. To je traganje ljudske duše za apsolutnom srećom, slobodom, mirom i konačnim prosvetljenjem.
Iz predgovora Božanstvenoj komediji Dragana Mraovića
4.10. “Deca sunca”, t. Maksim Gorki, r. Mateja Koležnik, Šaušpilhaus Bohum, Nemačka (igraće se na sceni “Ljuba Tadić” Jugoslovenskog dramskog pozorišta)
I svaki dan iznova mora da se posluži čaj, da se stvari srede, da se skuva, da se nešto popravi. Svaki dan moraš da skočiš kad te neko pozove. I stalno se širi smrad iz privatne laboratorije glave porodice jer on misli da može da razvije novu organsku materiju. Niko od njih ne zna ni da rukuje novcem. Najgore je, međutim, to što stalno morate da slušate neradnike koji provode vreme u svojim ljubavnim aferama, u svom slikanju i u svom naučnom diletantizmu, pokušavajući da poprave primitivno stanje masa…
Možda tako misle oni zaposleni u kući Protasova, bez kojih ovde ništa ne bi funkcionisalo. Naučnik Protasov se ne može baviti profanim stvarima poput svakodnevnog života. On želi da postigne napredak, hemijski i intelektualni. Ništa manje od konačnog oslobođenja čovečanstva, to je fokus čitavog njegovog rada. Tako on i ne primećuje udovicu Melaniju, koja gori u očajničkoj ljubavi prema njemu, ni, što je još gore, svoju ženu, koja se iz usamljenosti okreće njihovom zajedničkom prijatelju Vaginu. Ne primećuje ni nežne znake ljubavi između svoje sestre Lize, koja je dugo bila teško traumatizovana prizorom krvavih uličnih nereda, i moralno poremećenog veterinara Čepurnoja, kao ni katastrofu koja je na vidiku između njih dvoje. Ali kolera hara ulicama, vlada smrt i odjednom vazduh u kuli od slonovače postaje opasno proređen.
5.10. “Zbogom, Lindita”, koncept i režija Mario Banuši, Narodno pozorište Grčke, Atina (igraće se na sceni “Mira Trailović” u Ateljeu 212)
“Zbogom, Lindita” je drugi deo trilogije. Dok je prvi, “Ragada” [strija], fokusiran na pojam “dolaska”, ovaj komad predstavlja poetski oproštaj, vizuelnu meditaciju o žalovanju. Porodica proživljava tugu na prigušen način, bez reči, zaprepašćena svojim gubitkom, sve dok niz čudnih događaja naizgled ne obriše granice između njihovog sveta i sveta preminule Lindite. Za sve to vreme, ikona Crne Madone promatra povorku, a jedna Crna žena često posećuje kuću. Trivijalne kućne poslove prate poetske slike i rituali koji potiču iz balkanskih tradicija.
Kroz potpuno odsustvo dijaloga, svedoci smo putovanja, pokušaja da se odgovori na pitanje staro koliko i čovečanstvo: kako da se pomirimo sa smrću? U predstavi “Zbogom, Lindita” kraj je i početak, a međusobna ljubav predstavlja večno utočište.
6.10. “Želja da se napravi čvrsta istorija završiće se neuspehom”, autor i koreograf Igor Koruga, Stanica Servis za savremeni ples, Beograd (igraće se u Bitef teatru)
Polazna želja u kreiranju ove plesne predstave jeste pitanje na koji način arhiviranje plesne umetnosti može biti umetnička praksa. Autorovo istraživanje ove želje odvija se kroz transgeneracijsku kreativnu razmenu sa šest koreografa/reditelja/plesača/izvođača lokalne nezavisne plesne scene: Nelom Antonović, Anđelijom Todorović, Jelenom Jović, Tatjanom Pajović, Borisom Čakširanom i Sanjom Krsmanović Tasić. Ovih šest umetnika zajedno izvođači su predstave, odnosno “arhive u pokretu”, otelovljujući nedovoljno zabeležene zapise kretanja, doživljaja, sećanja, oralnih istorija iz svojih umetničkih opusa, u trenutku kada ne postoji zvaničan institucionalni okvir arhiviranja lokalne plesne scene. Kroz transgeneracijsko (samo)propitivanje fizičkih, društvenih, emocionalnih, ekonomskih, ideoloških i drugih (uglavnom nevidljivih) ranjivosti iza svog kulturno-umetničkog rada i prakse, preispituju ujedno i taktike, principe, (re)pozicioniranja i kontradiktornosti svoje samoodrživosti kao oblika otpora, kritike i zajedništva u turbulentnim društveno-političkim okolnostima rada i života tokom poslednjih četredeset godina. Šta o svemu tome iz današnje perspektive imaju da kažu (umetnički i lično) Antonović, Todorović, Jović, Pajović, Čakširan i Krsmanović Tasić? Šta nose i kriju njihova tela? Na koje načine se nestalnost arhiviranja jednog vremena i istorije odražava kroz nestalnost samog umetničkog izvođenja (same predstave)? Kako plesna umetnost (nezavisne scene) opstaje kao relevantno društveno, kulturološko i političko sredstvo za reoblikovanje i preoblikovanje društvenog tela? Želja da se napravi čvrsta istorija, sigurno se završava neuspehom. Pitanje je samo za koga.
7.10. “Kao i sve slobodne djevojke”, t. Tanja Šljivar, r. Selma Spahić, Atelje 212, Beograd (igraće se na matičnoj sceni)
“Kao i sve slobodne djevojke” komad je koji istražuje društveni fenomen kada je sedam trinaestogodišnjih devojčica zatrudnelo na školskoj ekskurziji. Autorka Tanja Šljivar tekstom daje glas ženskim, mladim subjektima kojima je govor u javnom prostoru onemogućen, a sama iskustva ovih subjekata su neretko interpretirana i obrađena sa određenim ideološkim stanovištima i iz perspektiva sveta odraslih, koji na devojčice ne gleda kao na ravnopravne društvene subjekte. Reč je o tekstu koji razotkriva diskriminatorne odnose spram ženske, devojačke i maloletničke seksualnosti, spram doživljaja sveta mladih žena i tradicionalnih vrednosti i starih društvenih tekovina u kojima žive i odrastaju, a koje svojim delovanjem preispituju.
7/8.10. “Sunce i more”, autorke opere-performansa: Rugile Barzžukaite, Vaiva Grainite i Lina Lapelite, Rugile Barzžukaite, Vaiva Grainite i Lina Lapelite, Kaunas, Litvanija (igraće se u Umetničkom paviljonu “Cvijete Zuzorić”)
Uz pomoć nekoliko tona peska kojim transformišu svako mesto u živahnu plažu, likovi koji se sunčaju nude niz zavodljivih harmonija i melodičnih priča koje klize između svakodnevnog, zlokobnog i nadrealnog. Iz opsežnog narativa o njihovim životima proizilazi prodorno istraživanje klimatskih promena, koje baca svetlo na složen odnos između ljudi i planete koju nastanjujemo. Komad izvodi trinaest vokala koji su okruženi članovima lokalne zajednice.
Iz ptičje perspektive, sa mezanina nad binom, publika gleda okupljene likove koji se pojavljuju kao tipična grupa turista različitog uzrasta, iz različitih sfera života, odevenih u šarene kupaće kostime. Posmatrajući ovaj tableau vivant od krvi i mesa iz perspektive sunca, publika uviđa krhkost ljudske pozicije.
Svetska premijera opere-performansa održana je na 58. izložbi savremene umetnosti La Biennale di Venezia, gde je nagrađena Zlatnim lavom za najbolje nacionalno učešće.
8/9.10. "Raspevana mladost", autori: Judit Berec, Bence Đerđ Palinkaš i Mate Sigeti, Kuća savremene umetnosti Trafo, Budimpešta, Mađarska (igraće se u Bitef teatru)
Predstava “Raspevana mladost” iz Mađarske, autora Judit Berec, Bencea Đerđa Palinkaša i Matea Sigetija, takođe kroz pevanje, odnosno operetu čiji je libreto sastavljen od izjava političara u javnom prostoru i medijima, preispituje problem izgradnje nacionalnog stadiona Puškaš Arena u Mađarskoj, koji je zamenio nekadašnji Narodni stadion na tom istom mestu posvećen upravo narodu, odnosno ljudima, a ne naciji. Na nekadašnjem ulazu u stadion nalazila se skulptura grčkog vajara Makrisa Agamemnona, istog imena: “Raspevana mladost”, odnosno “Singing Youth”, koja je preživela period kada su mnoga umetnička dela, nastala u doba socijalizma, uklonjena iz javnog prostora, dok stadion posvećen narodu nije. Na njegovom mestu je, uz korišćenje drobljenog betona, od kog je bio napravljen, na zahtev mađarskog predsednika Viktora Orbana 2019. godine izgrađen novi stadion, ovog puta posvećen naciji. Obe Raspevane mladosti, i statua i predstava, svedoče o poslednjih sedamdeset godina turbulentne mađarske istorije i o tome koliko su umetnost i muzika istovremeno bile ključan faktor kako promovisanja ideologije vladajućih struktura, tako i pobune mladih.
9.10. “#Jeanne”, t. Ivana Sajko, r. Anja Šuša, Švedsko gostujuće pozorište Riksteatern i Kraljevsko dramsko pozorište Dramaten, Stokholm (igraće se u Pozorištu na Terazijama)
Na severnoj strani jezera nalaze se velike vile sa privatnim dokovima. Na južnoj strani je visoka zgrada sa pokvarenim liftom. Mladi na severu veruju da mladi sa juga ne postoje. Mladi sa juga misle da su mladi na severu od zlata.
Mala Žan je naučila da će oni koji imaju malo imati manje, a da će oni koji imaju mnogo imati još više. U pokušaju da povrati višak za koji veruje da pripada siromašnima, ona pokušava da pređe zaleđeno jezero i dođe do malo zlata. Nikada se ne vraća, ali priča se tu ne završava.
“#Jeanne” prikazuje svet na ivici uništenja. To je priča o našoj potrebi za liderima koji mogu da iznesu naše snove, a da u isto vreme svu odgovornost nose na svojim plećima. Ko će nas zaista spasti? Očekujemo li to od naše dece?
10.10. “Wakatt”, koncept i režija Serž Eme Kulibali, Plesno pozorište Faso, Belgija (igraće se na velikoj sceni Narodnog pozorišta u Beogradu)
Naslov koji je Serž Eme Kulibali odabrao za svoj novi komad, “Wakatt”, jeste reč arapskog porekla i na njegovom maternjem djula jeziku znači “naše doba”. To odražava njegovu dualnost, rad i život u Bobo-Diolasu, gradu u kojem je rođen, i Briselu, njegovom novom domu. Kao i uvek, u radu ovog koreografa, u osnovi istraživanja leži politika. Posle predstave Kalakuta Republik, inspirisane Felom Kutijem, ali i potpuno ukorenjene u realnost Burkine Faso, on sada istražuje dinamiku straha i manipulacije, ali i želje i lepote. Uz deset plesača i muzičara-kompozitora Medžika Malika, Kulibali pažljivo osvetljava užasnu stvarnost u kojoj živimo, grčevito se držeći za nadu i telom i duhom, kroz ples koji u potpunosti pripada trenutku.
Osim glavnog, takmičarskog programa, Festival ima bogat prateći program koji možete pogledati na njihovom zvaničnom sajtu i društvenim mrežama. Pozivamo vas da sa nama ispratite 57. Bitef, da čitate naše izveštaje o predstavama koje budemo gledali i da zajedno ne dozvolimo da naša snaga bude nečija.
*sižei predstava iz takmičarskog dela programa preuzeti su sa zvaničnog sajta Bitefa