5 mitova o veganstvu koji nam se serviraju svakodnevno, a daleko su od istine

Vegani su već godinama na meti ozbiljnih osuda i ismijavanja. Tu ne pričam samo o stereotipima da se hrane “travom” ili da su svi vegani anemični, već i o opasnijim napadima na njihovu sigurnost – primjer je urednik časopisa Waitrose Food Viliam Sitvel, koji je predložio program o “ubijanju vegana”.

Morbidno, da. I uznemiravajuće. Dugo sam se pitala zašto je tako. Zašto su ljudi toliko ljuti na vegane da ih i pomen ishrane bez životinjskog mesa tjera na najgore uvrede, agresiju i mržnju?

Neuronaučnik dr Din Burnet objašnjava da je jedan od mogućih razloga to što nije prijatno suočiti se sa okrutnošću kojoj su životinje izložene, a za šta smo krivci baš mi – ljudi. To nije lako svariti, pa ljudi pokušavaju da se ogluše na to da:

  • ubijemo oko 1.200.000.000 životinja svake nedelje
  • životinje natrpavamo u kamione (bez hrane, vode i na nepogodnim temperaturama) i tako vodimo u klanice, pa milioni životinja ne prežive prije nego se taj transport završi 
  • 80% prodatih antibiotika godišnje u SAD-u su dati živini, kako bi spriječili infekcije kojima su izložene životinje zbog nečistih uslova u kojima su smještene.

Uzmimo u obzir i da ovo nije popularna tema na Zapadnom Balkanu, što je plodno tle za širenje predrasuda i netačnih vjerovanja. Upravo iz tog razloga izdvojili smo za vas 5 mitova i predrasuda o veganstvu koji nam se serviraju gotovo svakodnevno a daleko su od istine. 

Mit br. 1: Vegeterijanci i vegani su jedno te isto

Iako ni vegeterijanci ni vegani ne jedu meso, ova dva načina života imaju drugih razlika. Tako vegeterijanci konzumiraju mliječne proizvode (u zavisnosti od toga da li su ovo-vegeterijanci, lakto-vegeterijanci, lakto-ovo-vegeterijanci).

Vegani, uz, naravno, nekonzumiranje mesa, ne konzumiraju ni mliječne proizvode, ali ne kupuju ni odjevne predmete od životinjske kože.

Postoje i pesketerijanci koji, od životinjskih proizvoda, jedu samo ribu i druge morske vrste. No, ima još raznih podjela – ljudi se na ovakvu ishranu odluče iz više razloga, uglavnom su to zdravlje ili etičnost (u želji da se spasu životinje i ljudi) – ili oboje.

Mit br. 2: Ishrana bez mesa je moderna izmišljotina

Vegetarijanstvo nisu izmislili moderni borci za prava životinja, već se spominje još 500 godina pre n. e. od strane grčkih filozofa i matematičara Pitagore i Samosa.

A oni koji prate budizam i  hinduizam takođe zagovaraju vegeterijanstvo, vjerujući da ljudi ne treba da stvaraju bol životinjama. Tako ovaj koncept nije nimalo nov.

Mit br. 3: Veganska hrana je neukusna

Kako smo navikli na mnoštvo mesnih proizvoda, nije neobično što ljudi pomisle da obroci koji ih ne sadrže ne mogu biti ukusni. Ali zapravo, veganska hrana ima toliko opcija, načina pripreme i manje poznatih namirnica (ili novu pripremu dobro poznatih namirnica) koje daju razne varijante šarenih, hranjivih obroka.

Obroci u kojima najviše uživam uvijek budu veganski. To ujedno bude i hrana koja mi najviše odgovara s obzirom na to da sam intolerantna na mnoge namirnice.

Mit br. 4: Prirodno je jesti meso zbog lanca ishrane

Ima nešto što ljudska bića razlikuje od ostatka lanca ishrane, a to su intelektualne aktivnosti i razum. Pojam lanca ishrane je osmišljen od strane ljudi – u kojem smo mi, gle čuda, u vrhu – a objašnjen je ravnotežom u prirodi. Ipak, priroda se sama održavala dugo prije čovjeka, a čovjekov uticaj na prirodu je mahom negativan.

Mit br. 5: Moraš odjednom postati vegan

Imala sam slično mišljenje dok nisam poslušala djevojku koja online edukuje ljude o veganstvu i koja je objasnila da je veganizam dug put, pa ne moraš da budeš odmah “100% vegan”, ali možeš da kreneš polako – 20%, 40%, itd. Mnogi ljudi tako krenu od vegeterijanstva ka veganstvu.

Kad god imam priliku da jedem veganski, uživam, i to mi budu najdraža jela – pogotovo ako ih sama spremam (pljeskavice od tikvica, marinirani tofu sa nudlama, palačinke bez jaja, razne paste…). Kad nemam, ne izjedam sebe kao ranije, prihvatim da je takva situacija sad, i trudim se da idem ka tome da toga bude sve manje.

Isto tako, mnogo je važnija etičnost nego “etikete” koje kačimo jedni na druge – npr. ljudi koji uzgajaju piliće, mogu dobijati jaja bez uzrokovanja boli životinjama i bez izolovanja kokošaka u kaveze (da, jaja koja kupujemo u prodavnicama su uglavnom od kokošaka kaveznog uzgoja).

Vegani su okidač onima koji jedu meso ili kupuju krzno jer ih podsjećaju na nepotrebnu okrutnost kojima su životinje izložene. Probajmo tome prići malo racionalnije jer vegnastvo ima za cilj da spasi planetu, a ne da bilo kog povrijedi. Na kraju krajeva, ako bi svi ljudi postali vegani, svjetske emisije ugljenika povezane sa hranom smanjile bi se oko 70% za samo dvadesetak godina.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on pinterest
Pinterest
Share on google
Google+
Share on linkedin
LinkedIn
Share on email
Email

Pročitajte još

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *