Kako je proleće idealno vreme za nove početke, želela sam da i ovu rubriku presvučem u novo, sveže ruho. Kao i uvek, u nastavku ćete pronaći moje omiljene priče iz onlajn sveta, ali tematski organizovane i uz malo više mojih komentara. Nadam se da će vam se dopasti!
Priprema…pozor… sad!
Nežno, ali odlučno guranje u leđa – to osećam nakon čitanja Teinih tekstova. Ova devojka deluje kao mašina za produktivnost, ali otvoreno i realno govori o svojim nedostacima i zamkama u koje svako od nas upada. U ovom tekstu, Tea objašnjava šta znači kada vam je predobro u životu (nije ono što mislite) i deli rečenicu koja je podiže iz toplog kreveta čak i u sumornih pet ujutru.
Kada govorimo o motivaciji, pokazalo se da je često potrebno uraditi samo prvi korak i svaki cilj odmah deluje izvodljivije. Bilo da pripremate poslednji, najteži ispit, planirate da renovirate kupatilo ili želite da konačno pročitate Anu Karenjinu, ključ je da podelite zadatak na više manjih, kojima se realno možete posvetiti svakodnevno. Na primeru “savladavanja” knjige, neka to bude 25 strana, pola sata čitanja, jedno poglavlje dnevno. Ne plašite se vremenske računice – svako odlaganje samo će napraviti veću muku i tamo gde je nema. Počnite!
Umetnost koje više nema
Dobro osmotrite umetnička dela na buvljacima i po prašnjavim antikvarnicama – možda je pejzaž koji vam je privukao pažnju Pogled na Over Pola Sezana ili Predgrađe Beograda Jefte Perića. Ove umetnine su samo neke od brojnih koje se vode kao nestale, bilo da su ukradene ili izgubljene tokom nesreća, ratova ili zbog ljudskog nemara. Zamislite da nađete neku od njih! Eh, kad bi slike mogle da govore…
… Neke od njih, npr. Mona Liza, bi verovatno rekle: “Hoćete li me pogledati već jednom?” Jadna Đokonda sigurno već godinama nije pogledala svoje goste u oči već samo fotoaparate i telefone koji se tiskaju ispred nje. Posete muzejima jesu divne uspomene koje bi trebalo zabeležiti, ali ako ne odvajate pogled od svojih ekrana, da li zaista možete da kažete da ste videli izložbu? Da li dobro osmotrite delo pre nego što se slikate pored njega? Odličnu (i hm, možda malo previše realističnu) parodiju na ovu temu napravili su momci iz ekipe Mogu ja to sam povodom otvaranja Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Što kažu mladi “smešno je jer je istinito”.
Ona
U martovskoj agendi nalazi se i Međunarodni dan žena, praznik koji je, makar u mom okruženju, posebno mrzak ženama. One ne žele cveće, čokolade i druge darove, njih sve to jednostavno nervira. Ja biram da u sitnim poklonima ne vidim zlu nameru, kao ni “nadoknadu” za nefer pravila igre u kojoj živimo. Takođe, ne mislim da je 8. mart “jedini dan” kada se priča o ženama, jer je uloga svakoga i svake od nas da o tome govori svaki put kad primeti nepravdu. Bez ograđivanja “ja nisam feminista, ali…”, kao da feminizam postoji samo u obliku radikalnog pokreta koji želi da satre svaki trag muškosti.
Zato progovorite kada primetite da vaša drugarica pristaje na nižu platu, kada vas rodbina pita kad ćete da pravite decu, kada bilo ko izgovori “mora da je u PMS-u”. Pogledajte kako se i u benignom kontektstu kao što su igre žene predstavljaju ili kao seks-bombe ili kao bespomoćne devojčice, iako to često ide nauštrb priče. Pročitajte pismo koje je Garans Dor posvetila svom mesečnom ciklusu, koji je dugo posmatrala samo kao nužno zlo, i razmislite da li ste i svoje telo slično osudili. Sve počinje od načina na koji vidimo sebe.
Ispričaj mi priču
I Brana i ja smo vam pomenule da nas film The Post, uprkos sjajnoj postavi, nije oduševio. Slične utiske možete da čujete i od Ivane Jeremić, moje koleginice iz fakultetske klupe koja bije bitku za slobodne medije kao zamenica glavnog urednika Centra za istraživačko novinarstvo. Ko može biti bolji komentator za film o novinarstvu? Zatim možete da pročitate i jedan briljantan primer istraživanja koje je sproveo Njujork Tajms o lažnim profilima na društvenim mrežama i trgovinom istim. Javna tajna za svakoga ko se bavi digitalnim marketingom.
Naravno, postoje i profili koji zaslužuju pažnju kvalitetnim i originalnim sadržajem. Za ovo izdanje Internet priča, preporučujem vam neobičan Instagram profil WeLiveHereNow. Na njemu ćete pronaći kratke ljubavne priče Šarlin Anderson, a svaki tekst je ispraćen fotografijom kuće u kojoj navodno živi par iz priče. Svaka sličnost sa stvarnošću je slučajna.
Nedavno me je Facebook podsetio na jednu potpuno drugačiju i veoma stvarnu životnu priču koju sam želela da ponovo pročitam i podelim sa vama. To je ispovest devojke koja se u 25. godini, “bez ijednog problema na svetu”, suočila sa anksioznošću i depresijom. Ona veoma iskreno i živopisno govori kako se nosila sa svojim osećanjima i mislila u tom periodu, ali pre svega skreće pažnju na podozrenje i nerazumevanje koji prate razgovor o mentalnom zdravlju.
Nije problem u stanu u kome živiš i okolini, već u tvojoj glavi gde nešto ne valja. I to će da se promeni, ali niko nema prava da ti kaže da imaš sve i da treba da ćutiš i da se ne žališ. To niko nema prava da izgovori, jer si prvo ljudsko biće, pa onda sve ostalo nadograđuješ. A ako nisi zdrav, nebitno da li fizički ili mentalno, tebi ta nadogradnja ništa ne znači.
Kada je u pitanju ponašanje koje uzimamo zdravo za gotovo, često nailazimo na teškoće da razumemo ljude drugačije od sebe.Tako se i introvertnost često posmatra kao mana, iako je u pitanju crta ličnosti koja samo po sebi ne mora da bude ni dobra ni loša. I sama sam druželjubiva, ali posle napornog dana punog dogovora i pregovora, često nemam energije za dalju interakciju sa drugima, makar mi to bili omiljeni ljudi na svetu. Ukoliko i sami osećate neprijatnost u velikoj grupi ljudi, a niste tačno sigurni kako i zašto, obratite pažnju na ovaj tekst.
Pročitajte još i:
Kako sam počela da cenim 8. mart
Iz mog iskustva: Eucerin Dermopure linija za negu masne i problematične kože
Enterijer priča: Mina-malizam u našem komšiluku
Kako vam se dopada novi format rubrike?
Da li možda imate predlog kako još više možemo da je unapredimo?
Radujem se vašim komentarima, a do sledećeg čitanja, budite mi osunčani i rascvetani!
5 Responses
Napisala sam već komentar na Branin tekst o Osmom martu ali nažalost nešto ga je pojelo. Ko vam je rekao da feminizam želi da zatre muškost? To veze nema s feminizmom, ni radikalnim, što uzgred ne znači isto što i ekstremni, već potiče od latinske reči koja znači koren, dakle radikalni je korenski, iz korena, i tako želi da promeni položaj žene, odnosno da zbaci patrijarhat. Radikalni feminizam je nešto predivno i prelogično ako ga se ne plašite i ne informišete se kroz rekla kazala.
Hvala na komentaru! Bojim se da je ipak došlo do nesporazuma oko stavova koje Brana i ja zastupamo, iako smo se svojski potrudile da se to ne desi 🙂
Ni ona ni ja ne mislimo da je feminizam načelno protiv muškaraca, ali mnogi imaju tu predrasudu i svode feminizam samo na tu stavku, i zato se klone te ideologije. To nije ni sasvim netačno, jer postoje struje unutar feminizma koje su protiv saradnje sa muškarcima. Takav je u načelu i radikalni feminizam, i sa tom njegovom stavkom nismo saglasne. Smatramo da bi korenita promena upravo morala da uključi muškarce kao saveznike, ne da ih izoluje kao neprijatelje.
Uh, ne slažem se. Feminizam je pokret nastao od strane žena i bori se za žene. Sve drugo se može eventualno zvati drugim imenom. 🙂 Veliki pozdrav!
Odlicno, kao i uvek. Posebno zanimljivi Tea i Mogu ja to sam. Veliki pozdrav
Hvala, Bojana! 🙂