Primetili smo da volite ove kolektivne BDW preporuke, pa nakon one jesenje, u kojoj smo sa vama podelile muziku koja nam je tada okupirala playliste, sada, za sam kraj zime, stižu naše čitalačke preporuke. Otkrivamo vam u kojim to književnim ostvarenjima uživamo ovih dana i navodimo razloge zbog kojih bi i vi trebalo da im date šansu.
Branislava Antović Aleksić, urednica
Milica Vučković Boldvin
U poslednje tri godine kad god biste me pitali šta čitam, odgovorila bih vam da je to aktuelni Brana’s Book Club predlog. I ovog marta je situacija ista. Boldvin je martovski predlog našeg malog kluba i knjiga o kojoj ćemo diskutovati na samom startu aprila. Ukoliko biste da nam se pridružite potrebno je samo da pratite objave na mom Instagram profilu i da u komentarima na objavu koja će se odnositi na moje viđenje aktuelnog predloga date svoje viđenje istog.
Ovog meseca pažnju nam je zaokupirala još jedna članica grupe mladih regionalnih autorki koje menjaju književnu sadašnjost ovog podneblja. Neverovatno je koliko je već evidentan i jak uticaj ovih mladih žena i koliko su već uspele da obeleže ovdašnju književnu scenu. Već na prvim stranicama Boldvina jasno mi je zašto i Milica pripada toj grupi. Vrlo specifičan stil zbog kojeg imate utisak da vas reči napadaju sa svih strana, zanimljiva tematika koja se dotiče lečenja od alkoholizma, ali i puta koji je dotle doveo, i glavna junakinja koja nije tu niti u službi ljubavne priče niti nekog drugog porodičnog odnosa već u službi sebe. Tako osvežavajuće! Neću previše otkriti svoje utiske jer ću tako pokvariti sledeću BBC diskusiju, ali svakako vam savetujem da date šansu ovom štivu.
Pored Boldvina, ovih dana listam i Istorijski zabavnik Aleksandre Bogdanović koji obuhvata ”ozbiljno zabavne priče od Drave do Južne Morave”. U pitanju je zbirka priča o ličnostima koje su na ovaj ili onaj način obeležile pomenuto podneblje. Ovo delo gustiram, pa na dnevnom nivou pročitam po jednu priču i tako produžavam užitak. Vrlo lep i pitak stil, sa akcentom na najvažnijim momentima u životu svake od ličnosti, pa priče ne umaraju i nemaju udžbenički karakter. Jako, jako fino štivo koje bi trebalo da se nađe u svakoj kućnoj biblioteci.
Angelina Popović, autorka tekstova
Matt Haig The Midnight Library
*fotografija: kaboompics.com
Dugu čitalačku blokadu pobedila sam knjigom The Midnight Library. Preporuku za nju sam pronašla sasvim slučajno na Twitter profilu Goodreads. Administratori profila su pitali pratioce koja knjiga bi prema njihovom mišljenju ponela titulu knjige godine, te je, među ostalim naslovima, pomenut i ovaj. Kako mi je za posao bitan engleski jezik, pomislila sam da bih mogla da pročitam knjigu i na taj način pokušam da dopunim svoje znanje jezika. To je bio prvi kriterijum kojim sam se vodila i nisam se opterećivala time što ovo delo nije posebno nagrađivano. Bilo mi je dovoljno što je nekome ulepšala celu godinu.
A šta je to privuklo čitaoce? Ova knjiga govori o jednoj devojci koja stiže u Midnight Library i kojoj se u tom trenutku otvara niz mogućnosti da ponovo proživi različite verzije svog života. Odnosno, one verzije života koje bi se desile da je donosila drugačije odluke i više ugađala sebi i svojim željama, a ne onome što drugi od nje traže. Ova knjiga je podstakla da moje ja danas razgovara sa mojim ja nekada i na taj način me navela na preispitivanje svojih prioriteta. Smatram da je knjiga koja ne pripada psihologiji samopomoći već je deo savremene beletristike, a podstiče nas na razmišljanje i filozofske razgovore do duboko u noć, zaista moćna knjiga.
Bojana Bajac, autorka tekstova
Alen de Boton O ljubavi
Ukoliko pripadate onima koji umesto eskapizma radije biraju rovarenje po sopstvenoj duši i konstruktivnu introspekciju, najtoplije preporučujem Alena de Botona i njegovu knjigu O ljubavi. Negde između fikcije i pitkog filozofskog štiva, ova knjiga prati priču naratora koji na letu za London upoznaje Kloi, a ona ubrzo zatim postaje epicentar njegovog burnog emotivnog života. Kroz priču o njihovom zaljubljivanju, neizmernoj sreći, prvim svađama, postepenom udaljavanju i na kraju emotivnom krahu, De Boton nam pomaže da razumemo svoja osećanja i postupke koji u ovakvim situacijama često bivaju vođeni impulsima ili egom. Ako mene neko pita, ova knjiga bi trebalo da bude deo obavezne lektire jer zahvaljujući svojoj laganoj formi komunicira sa svima, dok je vrednost poruke koju nudi od neprocenjivog značaja za svakoga ko se ikada zaljubio.
Dunja Pešut, lektorka
Ijan Ogilvi Čmičak i Andrak
Kada su u jeku pismeni zadaci i lektire u školi, onda imam malo vremena da se posvetim literaturi koja mi je na “listi želja”. Treba ponoviti sve te likove iz romana realizma, avangarde, savremene književnosti, a kada sam u godini u kojoj imam i maturante, uvek se nanovo čita i Derviš i smrt i Hamlet i Faust… Trenutno sam kod Proklete avlije. I ta ponovna čitanja imaju svoju draž. Zaista svaki put uhvatim nešto novo. A i učenici me u tom pogledu obrazuju jer i oni tumače iz svoje perspektive, pa tako obogaćuju i moje čitanje.
Ipak, ne dozvoljavam sebi da stanem sa čitanjem i neke nove literature, pa se prihvatam onih knjiga koje mogu da čitam u delovima (zbirke pripovedaka, kratkih biografskih zapisa i slično) ili pak onih koje su potpuno suprotne u sadržaju i atmosferi onome što je na repertoaru školske lektire. Često to bude dečja književnost. Tako sam sada započela dečiji roman Ijana Ogilvija Čmičak i Andrak. To je priča o jednom dečaku Čmičku koji je siroče i koji živi sa svojim starateljem Bejzilom u veoma teškim uslovima. U jednom trenutku upoznaje se sa ogromnom maketom železnice koju Bejzil čuva skrivenu na tavanu. Poželeo je da se igra njome jer je to jedino lepo što je imao u svom životu. U jednoj svojoj tajnoj igri je uhvaćen, a onda ga Bejzil smanjuje na veličinu plastičnih figurica u okviru makete i ostavlja u tom novom, nepoznatom svetu železničke stanice, na jednoj hrpi uglja. Tu počinje priča o njegovom izbavljenju, o prijateljstvu, porodici, kao i rešavanje nekih misterija iz njegovog života. Tek sam započela ovaj neobičan roman, te ne mogu da ostavim kompletan utisak, ali preporuke koje sam dobila obećavaju.
Ilijana Pipilica, marketing saradnica
Hans Rosling Faktologija
Na knjigu Faktologija Hansa Roslinga naišla sam sasvim slučajno dok sam tražila neke druge naslove koji su mi bili na spisku. Uzela sam je instiktivno, nisam imala jak razlog, a ni preporuku, ali je ovde spominjem jer mislim da zavređuje pažnju. Knjiga obrađuje odgovore na pitanja o globalnim trendovima – koliko ljudi danas živi u siromaštvu, koliko devojčica ima pravo na edukaciju, kako živi većina današnje svetske populacije (pitanje se odnosi na količinu prihoda), koliko ljudi ima pristup električnoj energiji…
I sada se vi pitate šta ja ovo pišem i šta će ova knjiga ovde, pored toliko knjiga laganije tematike. Ali, ova knjiga nije šturo i dosadno štivo koje će skupljati prašinu na vašoj polici, ovo je knjiga koja će vam dati drugu perspektivu stvarnosti, onu koju mediji odbijaju da podele jer ne donosi dovoljan broj klikova. Stvari jesu loše i ružne, ali ne toliko loše i ne toliko ružne koliko nam to klikabilni naslovi u novinama govore. Obučiće vas kako da vesti stavite u drugu perspektivu, vežbanjem “činjeničnosti”, i promeniće vaše poglede na bolje. Čitaćete je iznova. To je sigurno.
Jovana Stanković, autorka tekstova
Dubravka Ugrešić Štefica Cvek u raljama života
Početkom godine sam sebi obećala da ću se ove godine vratiti čitalačkoj rutini. Kako sam studirala srpski jezik i književnost, čitala sam ono što je bilo u vezi sa samim gradivom i nisam imala vremena za nešto van programa. Retko mi se dešavalo da ugrabim takve čitalačke trenutke, uglavnom preko leta, a mojoj duši žednoj pisane reči to nije godilo. Optimistično sam kupovala knjige za onaj jedan dan kada ću imati vremena da čitam sve što poželim.
Među tim naslovima našla se i knjiga Štefica Cvek u raljama života Dubravke Ugrešić, koju sam dobila od jedne od BDW koleginica u sklopu naše Secret Santa igrice. Iako nema veliki broj stranica, čitala sam je sporo. Inače čitam nešto sporije jer ja ne preskačem, uvek pročitam baš svaku reč. Ova knjiga mi se posebno dopala zbog same kompozicije – rečima se manipuliše uz pomoć zamišljene šivaće mašine. I tako Štefica Cvek, lik koji je nastao pre mnogo godina, vrlo lako oživljava i danas jer žene imaju univerzalne probleme odvajkada i rešenja su mahom uvek slična.
Kada sam završila sa njom, htela sam da pređem na neku od knjiga koje su mi odavno na spisku, ali se u knjižarama pojavila biografija Nebojše Glogovca, GlogiAleksandra Đuričića, te moram da priznam da mi je baš privukla pažnju. Kupila sam je i počela da čitam. Osim što uživam, ovu biografiju i vrlo emotivno doživljavam, pa je onako doziram da uživam što duže u pričama o jednom od najvećih srpskih glumaca.
Nataša Šaru, autorka tekstova
Naomi Novik Srebrno tkanje
Dok još traju hladne zimske večeri, počastite se još jednim izvanrednim delom autorke Naomi Novik Srebrno tkanje. Knjiga odiše snažnim opisima mesta, mirisa i likova zbog čega se istog trenutka možete naći u snežnoj šumi, hladnoj kolibi ili u fotelji kraj vatre dok ispijate imaginarni mirisni topli napitak.
Sve to dobijate začinjeno misterijom, starovekovnom magijom i legendama običnog, ali neobičnog slovenskog sveta. Ja sam uživala u priči svih likova čiji se narativi prepliću na najneočekivanijim mestima, a vama preporučujem da se što pre upustite u ovu magičnu, zimsku avanturu.
Mi smo več tokom pripreme ovog teksta osvežile svoje to-read-liste, pa se nadamo da smo i vama pomogle da pronađete nove naslove za prolećna druženja sa knjigom. Sada slušamo vaše predloge. Šta to vi čitate ovih dana i šta je na vas ostavilo poseban utisak?